DODIKOVI PRETORIJANCI U SARAJEVU

Poslednji napad na novinare koji objavljuju informacije koje se ne dopaduju režimu i koji ga raskrinkavaju, najbolji je pokazatelj sumraka umova tog istog režima. Njihov strah je ogroman u ovom digitalnom dobu kada svaki mobilni telefon liči na špijunski gadžet Džejms Bonda. I kada svako svakoga može da snimi i gotovo trenutno vascijelom svijetu objavi tajni ili pjanski razgovor. Protiv toga nema lijeka i oni to znaju. Zato im je stalo da za primjer kazne oni koji su se drznuli da objave jedan takav snimak, čija je autentičnost, uzgred budi rečeno, potpuno neupitna.

Zato Dodikova garda, oličena u Specijalnom tužilaštvu i MUP-u RS (naravno i tamo su specijalci), tako otvoreno demonstrira silu, trenira strogoću, zastrašuje ljude. I to radi u Sarajevu, uz kolaboraciju kantonalne policije i općinskog sudije. Možda bi to moglo nekoga da začudi, ali ako se sjetimo načina na koji su tretirani učesnici protesta u Sarajevu, čuđenju nema mjesta. I tu su ove institucije (mupovi, tužilaštva i sudovi) prevashodno u službi vlasti i vladajućih režima i daleko od zaštite pojedinaca, građana i obespravljenih naroda. Barem za sada nemamo ni jedan dokaz da su išta uradili za narod i raju. Nijedan tajkun nije procesuiran, nijedan sumnjivi veleposjednik svega i svačega nije nikada odgovarao, nijedan korumpirani funkcioner nije u zatvoru. Mupovi, tužilaštva i sudovi na svim nivoima čuvaju poredak stvari i to sve grublje i neadekvatnije što više postaje jasno da je takav poredak neodrživ, da je dogorjelo do nokata, da se dalje ne može ovako.

Iako se nekome čini da narod ćuti, da je opet "legao na rudu" i da se i dalje može kao do sad, grdno se varaju. Sve češće i sve više isplivavaće na površinu nedjela ovih koji su nas doveli tu gdje smo sada. Bojim se da dolazi vrijeme drugačijih poplava!

VELIKE Vs male STRANKE ili DEMOKRATIJA Vs PAPAKratija

Prošlo je dovoljno vremena nakon izbora da su se mogli izanalizirati rezultati, sleći strasti, izvući pouke…I to su radili i političke stranke i stranački prvaci i samozvani i pravi analitičari. Bilo je i dosta ispoljenog razočarenja činjenicom da su izabrani isti ljudi i iste stranke koje vladaju ili su opozicija u entitetima i u državnim institucijama od njihovog nastanka. Mnogi su postavljali pitanje: kako je moguće da nakon toliko jasno iskazanog nezadovoljstva naroda u oba entiteta i svih 10 kantona, budu izabrani opet isti ljudi i iste stranke? Kako to da nema nijedne nove stranke u parlamentima na svim nivoima?

Možda se varam, ali nisam registrovao da je ikome palo na pamet da odgovor na prethodno pitanje potraže u podacima o sredstvima koja se iz budžeta izdvajaju za političke partije.

"Još jedan zanimljiv podatak je definitivno i količina novca koji su partije dobile iz budžeta (na svim nivoima vlasti) u periodu od 2010. do 2014. godine. Najviše novca iz budžeta je dobila Socijaldemokratska partija, koja je u ovom periodu inkasirala 15.461.764,73 KM, dok je na drugom mjestu Stranka demokratske akcije sa 12.523.642,32 KM. Od stranaka iz RS-a, najviše je dobila Stranka nezavisnih socijal demokrata (10.342.745,98 KM). HDZ BiH je iz budžeta uzeo 7.405.229,55 KM, dok je Stranka za Bosnu i Hercegovinu profitirala sa 6.671.437,03 KM, iako nije bila na vlasti ni na državnom ni na entitetskom nivou.  SDS i SBB su za četiri godine inkasirali po 5 miliona KM, NSRzB 3,4 miliona KM, dok su nešto manje novca dobili PDP, HDZ 1990 i DNS (oko 2 miliona KM). Socijalistička partija i HSP su u proteklom mandatu najmanje profitirali od budžeta, sa po 1,2 odnosno 1,09 miliona KM."

http://cisteliste.ba/site/wp-content/uploads/2014/10/BudzetskaIzdvajanja1.jpg 
 


Kada pogledamo milionske cifre izdvojene iz budžeta za političke stranke u protekle 4 godine, pročitamo Izborni zakon, saberemo iznose potrebne za prijavu nove političke partije na izbore na svim nivoima, postaje jasno da je sistem i napravljen tako da se uvijek isti biraju i budu izabrani.

Zamislimo da je nekome dosta uvijek istih lica i stranaka i da želi da ponudi građanima nešto novo. Za prijavu na izbore mu je ove godine trebalo cca 50.000 KM. Iz budžeta neće dobiti ništa. To je rezervisano za ove koji su već u kolu. I kolo će nastaviti da se okreće.

Da bi se u kolo ušlo, potrebne su pare. Postoje tri opcije: investirati sopstveni novac, tražiti od članova ili naći svog finasijera, tj. tajkuna. Uzmimo da nemate svojih para, pa vam to i nije opcija (već vidim one koji prezrivo govore – a šta ima narodu da ponudi neko ko nije sam "napravio" pare? - iako se zna kako se danas prave pare i koliko se može zaraditi na regularan i pošten način). Ako vam je članstvo nezaposleno i čine ga studenti, radnici na minimalcu i penzioneri, članarina će biti nedovoljna. Ako ne želite da vas neko finansira i za to ima pravo da od vas poslije traži usluge, teško ćete moći u kolo. 

Odnosno, možda i skrpite nekako pare za ulaznicu, ali svakako nemate šanse za nastavak kampanje. U kampanji će igrati oni koji ne moraju da se brinu za pare. Njih finasira narod iz budžeta, svojim parama. Pa će narod za njih i glasati. Krug se zatvara. Igra se nastavlja. Do sljedećih izbora. Po istim pravilima utvrđenim Izbornim zakonom. Na kraju će ovima koji su izabrani pare biti vraćene. Odlično smišljeno.

Naravno, teško je povjerovati da će ovakva izborna pravila mijenjati oni kojima ona u potpunosti odgovaraju, iako su to govorili pred izbore i neposredno nakon njih. Iako naš CIK broji glasove kao da nas ima 4 milijarde.  Iako svi znamo da nešto ne valja i da smo sve dalje od demokratije, a sve bliže papak-ratiji.

DA LI DRAGAN LUKAČ OSOBA A, B ILI C ?

“MUP mora pretrpjeti korjenite reforme, organizacione i kadrovske, da bismo iznašli najjaču snagu MUP-a koja može da se bori sa kriminalom i korupcijom, najveću snagu s ciljem zaštite Republike Srpske i svih njenih građana”, naglasio je novi ministar MUP-a, Dragan Lukač.

Pitanje koje se neminovno nameće je: da li je Dragan Lukač osoba A, B ili C?

Osoba A: Naivan u mjeri da misli da ga je SNSD doveo na mjesto prvog čovjeka MUP-a da se bori sa
kriminalom i korupcijom. Ova naivnost može samo da ga košta zdravlja i živaca, ukoliko je iskren. Ali i ministarske fotelje, ukoliko stvarno pokuša nešto da uradi.

Osoba B: Demagog i vojnik partije, koji samo govori ono što narod žudi da čuje, a vrlo dobro zna da ne smije da se upusti ni u jedan iole značajan poduhvat borbe protiv stvarnog kriminala. Jer se već poodavno zna gdje isti caruje i vlada.

Osoba C: Ambiciozan, pošten i iskren, pa je stvarno mislio to što je rekao, ali će vrlo brzo uvidjeti koje su razmjere urušavanja MUP-a kao respektabilne i profesionalne institucije. Sa Gojkom Vasićem kao direktorom Policije, svim silnim specijalnim jedinicama za progon političkih neistomišljenika, potkupljivim inspektorima (čije se ljubavnice, žene i djeca zapošljavaju po institucijama kao nagrada za pokretanje istraga protiv "nepodobnih"), sprege sa moćnim finasijerima, itd. nijedan ministar nema ni najmanje šanse da učini bilo šta. Ali bi vrijedilo da pokuša! 

Ako je Lukač osoba C, ima moju podršku. I to ne samo moralnu. Mogu mu dati sijaset informacija o kriminalu, korupciji, o počiniocima i saučesnicima zemljišne mafije u Republici Srpskoj. Rado ću se odazvati svakom pozivu i dati mu informacije o svemu što znam. Trenutno, međutim, važi pravilo da ukazivanje na nesumnjivi kriminal i podnošenje krivičnih prijava protiv članova zemljišne mafije obavezno dovodi do policijskog progona i pokušaja da se "nešto pronađe" onome ko na taj kriminal ukazuje. 

U međuvremenu, zauzvrat, on bi mogao da obuzda privatnu policiju SNSD-a, kojoj naloge daju sumnjivi mesari iz predgrađa Banjaluke, da više ne uznemiravaju mene i moju porodicu skoro svakodnevnim jutarnjim ili poslijepodnevnim posjetama radi liječenja ambicija nižerangiranih načelnika ili inspektora, željnih brzog napretka u karijeri. Napominjem javno, po ko zna koji put, da sam spreman i da ću se rado odazvati svakom pozivu tužilaštva ili suda po bilo kom osnovu.

Satisfakcija

Izgleda da se samo u periodu međuvlašća i vakum-prostora tehničke vladavine naše pravosuđe odvaži da bude stvarno nezavisno i da donese presudu koju ne diktira kakav politički moćnik ili njegov kum. Tako tumačim i pozdravljam presudu kojom je Okružni sud zemljište Poljoprivredne škole vratio Gradu Banja Luka.

Za mene lično, ova presuda predstavlja ne malu satisfakciju, budući da sam bio izvrgnut ogromnim pritiscima i prijetnjama zbog odluke da, nakon što sam saznao za malverzacije dotičnog, sa mjesta šefa područne jedinice Banja Luka smijenim Aleksandra Deurića, pravnog konsiljera Budimira Stankovića – nesuđenog najvećeg veleposjednika gradskog građevinskog zemljišta u Banja Luci.

Postoji bar 301 i po' miliona KM razloga zašto me mrzi dotični Budimir. 300 miliona za zemljište Poljoprivredne škole, milion i po za avans od prodaje poslovnog prostora u Prijedoru koji će morati da vrati Budžetu RS kad-tad. Miliona koje je već vidio u svom džepu i koje su mu moje odluke i prijave u svojstvu direktora RUGIP-a izbile iz džepa. Zato me nisu iznenadile ponovne najave da će mi se osvetiti i da ću ga zapamtiti, koje su mi došapnule neke 'ptičice'. Kažu da je mnogo bijesan. I da neće prezati ni od čega. Da se ne krećem sam noću. Da pazim na sebe. Zemljišno-građevinska mafija je spremna na sve. Bar u to više niko ne sumnja.

Bilo bi logično da se obratim policiji, ali mi nije od koristi. Svakako me u poslednje vrijeme obilaze i pozivaju policajci koji nisu spremni da mi pokažu svoju službenu legitimaciju. Rekao sam im jasno da ne vjerujem SNSD policiji na čijem je čelu Gojko Vasić, koji mi već godinu i po dana montira procese, vrbuje službenike RUGIP-a da svjedoče protiv mene, dostavlja selektivno dokumentaciju Tužilaštvu, itd.

Zato o ovome opet govorim javno. Za mene je javnost jedina zaštita i ukoliko mi se nešto dogodi, nedvosmisleno će se znati ko je nalogodavac. Čak i ovakva policija neće moći to da ignoriše.